Apsolutizam Aleksandra Bacha 
Vrsta: seminarski | Broj strana: 24 | Nivo: Istorija

SADRŽAJ
Uvod...............................................................................................................2
Apsolutizam........................................................................................3
Reforme miinistra Bacha....................................................................5
Konačno uređenje urbarskog pitanja...........................................7
Rad trgovačke komore i Gospodarskog društva........................10
Polet školstva i kazališta............................................................13
Uzdignuće zagrebačke biskupije u nadbiskupiju.......................15
Jugoslavenstvo i srpstvo u vrijeme apsolutizma........................16
Razvoj kulture i znanosti............................................................18
Pad apsolutizma.................................................................................21
Povratak na ustavni život............................................................22
Zaključak.......................................................................................................23
Literatura.......................................................................................................24
UVOD
Apsolutizam koji se uvodi 1851. godine vladanjem oktroiranog ustava je treći, zvan novi apsolutizam ili neoapsolutizam. Ovaj se oblik vladavine zove i Bachov apsolutizam, po ministru unutarnjih poslova Alexandru Bachu. Neoapsolutizam se razlikuje od apsolutizma Marije Terezije i Josipa II., koji su htjeli stvoriti jedinstvenu državu u kojoj će se službeni jezik biti njemački. Vladali su po svom uvjerenju, ne tražeći ničije mišljenje. Željeli su i da se uvede stajaća vojska, da se plemstvo dobrovoljno podvrgne plaćanju poreza i da vladar donosi zakone mimo volje Sabora. Htjeli su svojim podanicima u Hrvatskoj i drugim zemljama Monarhije dati slobodu, ali im isto oduzeti državu i svijest, da pripadaju Hrvatskom narodu. Za razliku od tih apsolutizama ovaj je sustav kraljeve samovolje u kojemu se potiče razvoj kapitalističkoga poduzetništva. Poduzetnici, dobivši neslućene mogućnosti, odrekli su se političkog suodlučivanja. Uvedeno je i jedinstveno tržište, što je pomoglo gospodarskom razvoju i državnoj centralizaciji. Uvođenjem novog apsolutizma prethodili su ukinuće Banskog vijeća, raspuštanje Hrvatskog Sabora, dobivanje nove političke uprave – banske vlade. Kraljevina Hrvatska i Slavonija administrativno su podijeljene na šest županija, koje su se dijelile na kotare.
APSOLUTIZAM
Poslije skršene mađarske revolucije Bansko vijeće je napokon proglasilo (6. septembar) oktroirani ustav 4. marta 1849. godine kao temeljni državni zakon. Taj novi ustav zove se ''nametnuti'' jer ga je car nametnuo bez sudjelovanja Sabora. On nije ništa drugo nego obnova starog carskog sistema na osnovi centralizacije i germanizacije (ponjemčivanje). On poznaje samo jedno nerazdjeljivo ''carstvo austrijsko''. Zakone za cijelu državu idaje car tobože sa zajedničkim središnjim saborom u Beču, a zakone za pojedine zemlje izdaje sa zemaljskim saborima. Taj ustav učini Hrvatsku i Slavoniju posve nezavisnima od Ugarske, a Dalmaciju pozva, da se s njima sporazumi o ujedinjenju.
Oktroirani ustav izazvao je u Hrvatskoj veliko ogorčenje. Hrvati su očekivali iz dana u dan potvrdu saborskih zaključaka od 1848. godine pogotovo poslije tolike prolivene krvi. Stoga Bansko vijeće javi Jelačiću da ono neće proglasiti taj novi ustav, jer ''nikad nije izjavio naš narod, da će starinski od pređa svojih zadobljenih i zakonom i prisegom potvrđenih zemaljski ustav odbaciti i njega se psve odreći''. U tome smislu Bansko vijeće sastavi spomenicu, koju Ivan Kukuljević preda caru. Ali carevi savjetnici rekoše Hrvatima, ako se ne pokore novom ustavu da će ih stići ista kazna kao buntovne Mađare.

---------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]